Kulturno umjetnièko društvo "Sevdah" iz Bužima je osnovano 3. aprila 2004. godine u Bužimu. KUD "Sevdah" je vanstranaèka nevladina organizacija, kroz koju je u 2004/2005 godini prodefilovalo oko 260 èlanova, od èega je trenutno aktivnih 65 èlanova u èetiri sekcije: Folklorni ansambl, Hor ilahija i kasida, Muzièka sekcija i Dramska sekcija.
Ciljevi osnivanja bili su unapreðenje kulturnog života opæine Bužim, oèuvanje bošnjaèkog identiteta, kulture, tradicije i obièaja te obilježavanje važnih datuma kao i državnih praznika.
KUD "Sevdah" je uzeo uèešæe u mnogim manifestacijama širom BiH i inostranstva.
Folklorna sekcija «KUD-a Sevdah» je najbrojnija sekcija koja ima 37. èlanova i u pravilu svake godine prima odreðen broj novih èlanova.
Sve folklorne koreografije bazirane su na obièajima, plesovima, muzici i pjesmama odreðenih krajeva a originalne i živopisne nošnje èine plesove jako atraktivnim.
Predsjedništvo KUD-a "Sevdah èini 5 èlanova, od kojih su tri èlana osnivaèi društva a ostala dva èlana voðe sekcija. Predsjedništvo KUD-a donosi odluke u skladu sa statutom KUD-a konsenzusom - izglasavanjem, pri èemu svaki èlan predsjedništva ima ravnopravan glas. U dosadašnjem radu održane su 3 sjednice skupštine KUD-a, održano preko 50 sjednica predsjedništva, razmatrano stotine taèaka dnevnog reda, donijeto oko 100 akata iz svoje nadležnosti.
1.Nazmijan Salikæ
2.Zulfeta Mulaliæ
3.Adem Šahinoviæ
4.Nisvet Poriæ
5.Kemal Dizdareviæ
Evo i nekih koreografija koje igra kud"svedah"buzim
KOREOGRAFIJE:
1-Igre Bosnjaka Goranaca,
2-Banjalucke igre,
3-Igre iz sjeveroistoène Bosne
4-Svadbeni obièaji iz Jajca i okoline,
5-Bosnjacke igre iz Sarajeva i okoline,
6-Igre, obièaji i napjevi bužimskog kraja.
IGRE BOSNJAKA GORANACA
Podrucje Metohije, tacnije staru sarplaninsku zupu Goru, nastanjuje etnicka skupina Bosnjaka Goranaca. Iako teritorijalno odvojeni od Bosne, u velikoj mjeri uspjeli su sacuvati stil i nacin igre karakteristican za Bosnjake, protkan tradicijom i obicajima tog kraja, ali je i vidljiv utjecaj plesnih zona na koje se naslanjaju, kao i drugih etnickih skupina, sa kojima dijele isti zivotni prostor.
BANJALUCKE IGRE
Nekada davno, pored zelenog Vrbasa, u mirisnim avlijama, a najvise na poznatom banjaluckom vasaru, okupljali su se pripadnici svih vjera i nacija, momci i djevojke, bogati i siromasni, majstori, seljaci i zanatlije, i svi su u igri i pjesmi docekivali zoru, docekivali radost. Osnovna karakteristika banjaluckih igara ogleda se u cvrsto muskom i dostojanstvenom zenskom igranju.
koreograf: Sakib Sijamhodzic
Igre iz sjeveroistoène Bosne,
Sjeveroistoèna Bosna je bogata raznovrsnim plesovima koje su omoguæile da se uradi splet igara koji predstavlja obièaje tog kraja. Splet igara èine ples orašljanka uz kukuruze, brzac i pribiruša.
Svadbeni obièaji iz Jajca i okoline,
Oduvijek su se mladi ženili i udavali. Svako ima neke posebne obièaje tako i Bošnjaci iz okoline Jajca. Biraèko kolo predstavlja izabiranje momka i djevojke, naravno prošnja je sastavni dio jedne svadbe, dolazak mlade u kuæu i na kraju pravo svadbeno veselje.
Bosnjacke igre iz Sarajeva i okoline
Igre,obièaji i napjevi bužimskog kraja.
U ovoj koreografskoj obradi prikazan je prastari obicaj obrade konoplje ili kako se u narodu govorilo ketena,obicaj u buzimskom kraju poznat kao trlje.
U igrama koje pamte samo najstariji buzimljni odslikava se temperament i snaga buzimljna proistekla radeci i ziveci na surovoj buzimskoj zemlji koju su buzimljni svojim radom i zalagnjem uspjeli pripitomiti i prilagoditi svojim potrebama.
U cador kolu,rahmanovom i kolu u turkanje koje ponekad ima i crtu grubosti gdje igraci svojom snagom i silinom igr pokusavaju druge nadigrati i izbacit iz kola vidi se sva snaga rabrost junastvo posebno onaj poznati buzimski nam proistekao kroz vjekovna ratovanja za bosnu ili cuvanjem granica bosne kao krajisnici-granicari
U zasebnom klu igrau i buzimske djevojke i zene, igri koja je mirnija i pokazuje dostojansvo i blagi karakter buzimske zen al zen koja j spremna da se nadpjevava i u kolu nadigrava sa muskarcima.
Po tipu i form kla su uglavnom zatvorena veoma rjetk otvorena,djevojk i momci igraj u zasebnim klima,kretanj je za suncem li kako se govorilo na livu uku,koraci u snani na cijelom stopalu s prelazim iz mirnije u zivlju varijantu igranja a akceat j na dramsko mimickoj radnji
Pjevanje je polifono,zasebno pjevaju momci zasebno djevojke,medusobno se nadpjevavajuci,najbolji pjevac ili pjvcic zavede pjesmu a ostali slze glasove ili kak se govorilo spare.
Nosnja se sastoji od gaca i kosulje izradenog od domaceg tkanog platna ili o kupovno beza,momci su opasani sirim lanenim pojasvima u bojama, djevojke sti ali nesto uzim, voma cest s opasane mahramom zvanom mukadem.na glavama kod muskaraca su bjele pletene kape ili esovi omotani salom-calme a kod jevojaka samije ukrasene kerom.na nogama su opanci oputnjac.i
PJESME:
Na ðerðefu vezak vezla Fata,
Na vratniku pod orahom voda provrla,
Haj Fatimo biraj ti,
Mi pojdosmo mladu da prosimo,
Kad se mlada udavala,
Ðuvegijo diko naša,
Povedi zavedi,
NA DJERDJEFU VEZAK VEZLA FAZA
Na ðerðefu vezak vezla Fata
Vezak vezla sa iglom od zlata
Od sabaha pa sve do akšama
Vezak vezla za svoga dragana
Doðe dragi Fati pod pendžere
Ona njemu širi ruke bijele
Na njoj bijela hanterija tanka
Svila vezak sav od suhog zlata
Na Vratniku pod orahom voda provrla
Na vratniku pod orahom voda provrla
Tu dolazi lijepa Fata vodu zahvata
Meho joj se s grada baca
Zlatnim prstenom
Uzmi Fato uzmi zlato moja æeš biti
Neæu bogme ne trebaš mi imam dragoga
Traži sebi drugu dragu
Ja sam vjerena.
Sve folklorne koreografije uradio je koreograf :Sakib Sijamhodzic